GOSPODARSTVO

Povijesni razvoj

Kao podloga korišten je tekst autora Tomislava Čička iz materijala "Prijedlog za promjenu statusa općine u status grada"

Već od davnina podgrađe donjostubičkog kaštela naseljavali su obrtnici raznih zanata koji su opsluživali potrebe kštela i okolnih sela (mlinari, krojači, klobučari, postolari, kožari, sedlari, užari, kolari, kovači i dr.). Uz razvoj obrta već se u drugoj polovici 15. st. počela razvijati i snažna trgovina seoskim proizvodima.

Živu robnu razmjenu na stubičkim sajmovima zabilježio je vlč. Josip Cigler riječima: Sajmi stubički bili su od nekada na velikom glasu, a imade ih 1o na godinu. Premda su ti sajmi na glasu i veoma veliki, samim tim, nije bilo u Stubici sajmišta, već se je blago doćerivalo na cestu i pred kuće, pa kamo je tko sa blagom došao, tamo je i ostao. Cestom se provesti na sajmene dane, bilo je skoro nemoguće ili bar s velikom pogibelji skopčano.

Tako je na inicijativu uglednog vlč. Ciglera 1895. od baruna Raucha kupljeno zemljište za 4000 forinti, i tako je stubička općina došla do sajmišta, kakovoga u Zagorju nijedna općina ne imade. Uvažavajući tradicionalne, trgovačke i turistički atraktivne sadržaje stubičkog sajma njegov značaj zadržan je sve do današnjih dana.

Veliki podstrek razvoju gospodarstva na stubičkom području dao je biskup Maksimilijan Vrhovac, pošto je u prosincu 18o4. godine od obitelji Domjanić kupio dvorac Golubovec kao osnovicu budućeg gospodarstva. Već ljeti 1806. godine Vrhovec kupuje i obližnju kuriju koju će desetljeće kasnije pretvoriti u prekrasan majur dvorca Golubovec.

U namjeri stvaranja cjelovitog imanja na kojem će biti i izvori termalne vode, Vrhovec ljeti 18o6. godine kupuje nekoliko kilometara udaljene Stubičke Toplice. Vrhovec je imao posebno razvijen smisao za vođenje gospodarstva, tako da na području Stubice podiže nekoliko ciglana (Pustodol, Vukšinec, Golubovec). Nakon smrti biskupa Vrhovca dvorac Golubovec i cjelokupno imanje prelaze u posjed Sermagea, a zatim baruna Levina Raucha.

Najznačajnija privredna grana stubičkog kraja, turizam utemeljena je vrlo rano izgradnjom Vrhovčevog lječilišno-turističkog kompleksa u obližnjim Toplicama 1814.g.

Mjesna organizacija "Saveza Hrvatskih obrtnika" u Donjoj Stubici osnovana je 25.9.1921. godine.

Donja Stubica je u 16. st. uključena u mrežu trgovačkih puteva prema Zagrebu, Krapini, Ptuju i Varaždinu. Ova cesta je i danas glavna prometnica. Gradnjom željezničke pruge od 1906.-1916. godine od Zaboka do Gornje Stubice, omogućen je podstrek gospodarskom razvoju.

Poštanski promet odvija se u Donjoj Stubici od 26.06.1857. godine kada je otvoreno poštansko otpravništvo. Zahvaljujući otpremi i do 300 pošiljaka dnevno iz Fellerovog "Elsa-Fluida", pošta u Donjoj Stubici je prva pošta u Hrvatskom zagorju koja je već l908. godine, sudjelovala u međunarodnom poštanskom prometu s Europom, Afrikom (Egipad), Azijom (Kina, Japan), te Amerikom.

Tijekom i nakon drugog svjetskog rata stubička privreda doživljava propast i nazadovanje, zajedno s propašču njenih nosioca židovske obitelji (Feller, Weis, Klein, Schonwald), nacionalizacijom barunskih posjeda u Golubovcu, kao i nastojanje da se ukine privatno vlasništvo u trgovini i obrtu.

Današnji gospodarski potencijali i pravci razvoja

Kao podloga korišten je tekst autora Tomislava Čička iz materijala "Prijedlog za promjenu statusa općine u status grada"

Dolina potoka Topličine na čijem se zapadnom rubnom području nalaze termalni izvori "Jezerčica", izuzetno je pogodna zbog kvalitete zemljišta za razvoj povrtlarstva i cviječarstva, Svakako valja spomenuti i vinogradarstvo kao nerazdvojni elemenat života i tradicije zagorskog čovjeka, kao i značajan faktor turističke ponude stubičkog kraja.

Bogatstvo šumskih površina na sjevernim padinama Medvednice po vjereno je brizi i ekonomskom iskorištavanju šumariji Donja Stubica koja se nalazi u sklopu državnog poduzeća "Hrvatske šume". Osim državnih šuma značajan dio šumskih površina nalazi se u sastavu zajednice "Kulmerica" čija eksploatacija je u privatnom vlasništvu. Bogatstvo šumske divljači prirodana je pretpostavka razvoja gospodarske osnove turizma.

Od industrijskih grana izraslih na zanatskim tradicijama značajno mjesto pripada metalskoj industriji "Metalis".

Produkcija poduzeća "Frassinox" bazira se na opremi izrđenoj od visoko kvalitetnog nerđajućeg čelika.

Tradicija stolarske industrije Donja Stubica nastavlja se u poduzeću "Stolar-Sever".

Industrijsku i trgovačku ponudu stubičkog kraja dopunjuje i sve veći broj zanatskih radionica (Vodolim, Vododom Peštaj,...) udruženih u "Udruženje samostalnih obrtnika", osnovano 1975. godine. i privatnih poduzeća (Hidraulika Kurelja).

Trgovačku tradiciju Donje Stubice nastavlja poduzeće "Trgostil" izraslo na poslovnom uspjehu i prostoru trgovačke obitelj Weis.

Peradarska farma "PERFA" Donja Stubica nosilac je proizvodnje kvalitetnih konzumnih jaja, koja se najvećim dijelom plasiraju na stubičkom i zagrebačkom tržištu. Kapaciteti farme dostižu godišnju proizvodnju od cca 40 miliona komada jaja.

Bogatstvo trgovačke ponude upotpunjuje veliki broj malih, usko specijaliziranih trgovačkih poduzeća i radnji sa svojim prodajnim prostorima u centru Donje Stubice, kao i značajan broj tzv. ambulantnih (putujućih) trgovačkih radnji koje svake prve i treće subote u mjesecu na stubićkom sajmu nude svoje proizvode stanovništvu i turističkim posjetiocima.

Turizam je ona tradicionalna privredna grana na kojoj će se i ubuduće temeljiti cjelokupni privredni razvoj. Donje Stubice. Centralni poligon razvoja čine izvori termalne vode "Jezerčica" sa temperaturom Vode od 43 stupnja C. Od 1980. na tim prostorima je izgrađen i uređen rekreaciono-kupališni i hotelski centar.

Poljoprivreda privatnog sektora ide u smjeru razvoja poljoprivrede kao dopunskog zanimanja razvoja obiteljskih gospodarstava i iskorištavanja proizvodnih prednosti i specijalizirane robne proizvodnje, uz naravno kreditne i državne intervencije, a sve kroz pojačane aktivnosti ogranka Gradskog odbora Saveza seljaka Donja Stubica.

Na nivou grada izrađen je kvalitetan program poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obiteljskih gospodarstava, koji bi svojom realizacijom pružio perspektivu razvoja malog i srednjeg poduzetništva, te zapošljavanju stanovnika.

Perspektive razvoja turističke djelatnosti orijentirane su na zdrastveni turizam, sportsko-rekreacijski i ugostiteljski.

Na području grada djeluje Turistička zajednica Grada koja tijekom godine kontinuirano organizira niz atraktivnih manifestacija ("Ivanjski krjesovi", "Hrvatski tradicijski obiteljski vrt", "Uredimo svoj grad" i dr.), sa jakim ekološkim naglaskom.

U Stubici, kao tradicijski administrativnom i upravnom središtu, danas je sjedište Općinskog suda, Državnog odvjetništva, Javnog bilježnika, Suca za prekršaje, Ispostave Županijskih ureda, Centra za socijalnu skrb, te niz drugih državnih i ostalih ustanova i institucija.

Pretpostavka za daljni gospodarski razvoj svakako je razvijena infrastruktura kojoj se i nadalje posvećuje velika pažnja, ali isto tako i uređenje prostora (izrađen je Plan uređenja Grada) koji zajedno sa bogatim kulturnim sadržajima i povijsno-spomeničkim nasljeđem čine Donju Stubicu, gradom s prepoznatljivim identitetom.