DRUŠTVENI I KULTURNI ŽIVOT DONJE STUBICE
Autor teksta: Ljerka Bubanko
Kao višestoljetno sjedište distrikta
ili kotara, Donja Stubica je okupljala i do 40000 žitelja a kao sjedište
župe nekoliko tisuća stanovnika za koje je u okviru župe organiziran
prosvjetni rad.
Organizirani društveni život u Donjoj
Stubici dokumentirano možemo pratiti od 17. st. kad se osniva škola
a istodobno zabilježeno je i postojanje crkvene Bratovštine kršćanskog
nauka koja je djelovala gotovo dva stoljeća.
Druga polovina 19. st. obilježena
je naglim procvatom društvenog života. Stubička čitaonica utemeljena
je 1890. godine. Dobrovoljno vatrogasno društvo s limenom glazbom osnovano
1891. godine, knjižnica 1895., Gospojinsko društvo socijalne skrbi za
školsku mladež utemeljeno 1913. god. Osim toga ćest crkvenih bratovština,
pjevačka društva (obrtnička, crkvena i dr.), raznovrsni glazbeni ansambli
i športska društva govore o raznolikosti interesa i kulturnih potreba
građana.
U današnje vrijeme nastavlja se
tradicija bogatog kulturnog života Stubičanaca.
Škola osnovana na temelju austrijsko-hrvatskih
zakona postoji od 1844. godine, prvi učitelj državne škole bio je Mirko
Planko. Nove školske zgrade građene su 1847. i 1889. godine, a broj
polaznika i učitelja stalno raste.
Na osnovu školskog zakona iz 1888.
godine osnivaju se opće pučke škole u svakom mjestu koje ima barem 40
polaznika, pa su nakon 1900. Godine osnovane područne škole u Stubičkim
Toplicama, Lepoj Vesi i Vučaku.
Danas matičnu osnovnu skolu s navedenim područnim
školama pohađa 856 učenika, a u njoj radi 40 nastavnika.
Suvremena školska zgrada izgrađena je 1958.
godine. Dječji vrtić s jaslicama "Bubamara" osnovan je 1969.
godine za devedesetoro polaznika s kojima radi 12 odgajatelja.
Školski list "Pčelica" izlazi od 1958. godine,
kasnije mijenja ime u "Slap". U suradnji s Kajkavianom od 1989. do 1991.
g. izlazi školski list "Lepa Vest".
Osnovna glazbena škola utemeljena je 1989.
godine i djeluje u četiri odjeljenja. Srednjoškolsko obrazovanje počelo
se razvijati 1933/34.šk. god. kad je u Donjoj Stubici započela radom
škola učenika u privredi. Ova je škola djelovala do 1961. godine kad
je preseljena u susjedno Oroslavje.
U razdoblju od 1941. do 1945. g. postojala
je u Donjoj Stubici gimnazija koju je pohađalo četrdesetak učenika.
Središnja knjižnica u Donjoj
Stubici izrasla je na tradiciji i fondu Stubičke čitaonice i knjižnice.
Ovo nekad popularno sastajalište obrtnika, studenata i inteligencije
bilo je kolijevka brojnih društava na početku 20. stoljeća (Gudački
kvartet 1911., klub "Zvono"1919., pjevačko društvo s tamburaškim zborom
"Matija Gubec" 192o., pa čak i mali simfonijski orkestar 1935.g.). Ova
društva ugasila su se tijekom II svjetskog rata ili u prvim poslijeratnim
godinama. Preživjevši nekoliko selidbi, Stubička knjižnica obnovljena
je 1987.g. kao matična biblioteka u čijem sastavu su knjižnice u Mariji
Bistrici i Oroslavju. Navedene knjižnice uključuju se u Bibliotečno
informacijski centar Hrvatske. U sastavu Središnje knjižnice u Donjoj
Stubici djeluje dječji odjel i igraonica.
Radio postaja "Stubica"započela
je radom 1. siječnja 1972. godine. Svakodnevno emitira 12-satni program
na 95,7 MHz, a pokriva slušno područje Hrvatskog zagorja, Prigorja,
i stočni dio Slovenije te gradove Varaždin, Čakovec, Samobor, Sisak.
Pučko otvoreno učilište u
Donjoj Stubici osnovano je 1974.godine, objedinjujući kulturnu, obrazovnu
i informativnu djelatnost i ustanove koje su se tim djelatnostima bavile.
U okviru Pučkog otvorenog učilišta organizira se škola stranih jezika,
tečajevi za djelatnike u gospodarstvu, te zabavne priredbe, koncerti
i književne večeri. Općinski informativni bilten "Delegat" izlazio je
u razdoblju oa 1974. do 1990. godine, a od 1995. g. izlazi "Stubički
glasnik"..
U dvorac Stubički Golubovec 1978. godine Nacionalna
i sveućilišna biblioteka smjestila je depozitorij sa 6oo tisuća svezaka
dubleta i građe za istraživanje. Stvaranjem zasebne zbirke kajkavske
pisane i tiskane riječi, od 1989.g. u dvorcu počinje djelovati Kajkaviana,
društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatsko kajkavske baštine
koje okuplja 2oo-tinjak članova iz Stubice, Hrvatske i inozemstva. Kajkaviana
kroz izložbenu koncertnu i nakladničku djelatnost postaje središtem
kulturnih zbivanja Donje Stubice.
U obnovljenoj reprezentativnoj palači dvorca
koncertiraju najeminentniji hrvatski glazbenici, održavaju se književne
večeri i promocije, stručna i popularna predavanja i sl. a kojima prisustvuje
stalna i brojna publika. Rezultate prikupljanja i istraživanja kajkavske
književne i kulturno-povijesne građe Kajkaviana publicira kroz izložbenu
i nakladničku djelatnost i to u dvije formirane biblioteke (reprinti
i suvremeni autori). Od 1991. godine
Kajkaviana djeluje uz financiranje Ministarstva kulture i grada Donja
Stubica.
Već krajem prošog stoljeća u Donjoj Stubici
djelovali su povjerenik Matice hrvatske s članovima, te Društvo Sv.
Jeronima. Godine 1991. u Donjoj Stubici osnovan je ogranak Matice
hrvatske kaji ima 24 člana. Kulturno umjetničko društvo "Stubica"
s instrumentalnim i pjevačkim zborom osnovano je 1973. godine, od kada
uspješno djeluje, a osobito zapažene nastupe ima na tradicionalnim godišnjim
koncertima i gostovanjima.
U Donjoj Stubici djeluje gradska limena
glazba, osnovana 1891. godine istodobno kad i Dobrovoljno
vatrogasno društvo. Ovo je društvo 1936. godine izgradilo društveni
dom u Golubovečkoj ulici u kojemu je od tada djelovalo kino. DVD Donja
Stubica proslavilo se kako požrtvovnošću u zaštiti od požara, tako i
kulturno umjetničkom djelatnošću i sudjelovalo je na brojnim smotrama
diljem Hrvatske.
U Donjoj Stubici od 1988. godine djeluje likovna galerija Drempetić u kojoj svoja recentna djela izlaže
ak. sl. g. Zorislav Drempetić-Hrčić.
Turističko društvo Općine Donja Stubica pokrenulo je i984. godine pažnje vrijednu akciju "Uredimo
svoje mjesto". Nagrađivanjem najljepše uređenih vrtova i parkova izgrađuje
se estetski odnos prema prirodi i okućnici.
U Donjoj Stubici osnovan je 1964. godine Odbor za proslavu
4oo obljetnice Seljačke bune koji je tijekom svojeg devetogodišnjeg
rada ostvario osnovni cilj: osnivanje Muzeja seljačkih buna, za koji
je odabrana lokacija Samci u Gornjoj Stubici. |