HRVATSKI VRT PERUNIKA
u nastajanju

Turističke zajednice grada Donja Stubica i obitelji Majsec, Donja Stubica

Izrastao je iz projekta Turističke zajednice grada Donja Stubica "Hrvatski obiteljski tradicijski vrt" na primjeru Zagorskog obiteljskog tradicijskog vrta, koji je sinonim za obnovu cjelokupnog seoskog odnosno ruralnog prostora.

Kako je nastao Hrvatski vrt perunika?

Projekt "Zagorski obiteljski tradicijski vrt" ima razrađene metode istraživanja, poticanja i educiranja. Jedna je od metoda kako vratiti nestalo, zaboravljeno i potisnuto tradicijsko cvijeće, uresne grmove, zelene živice i pletene plotove u tradicijske, seoske odnosno ruralne vrtove. Svake godine naredna godina biva proglašena godinom tradicijskog cvijeta, uresnog grma, zelene živice ili pletenog plota, koji su nestali ili ih ima tek u tragovima.

Iduće godine zahvaljujući Večernjem listu (tada pokrovitelji projekta) i lokalnim medijima; cvijet godine Turističke zajednice grada Donja Stubica, uresni grm, zelena živica ili pleteni plot nađe svoje mjesto u seoskim odnosno tradicijskim vrtovima. U mnogim urbanim vrtovima također. Ne samo na području djelovanja Turističke zajednice grada Donja Stubica, već diljem Hrvatske. To potvrđuju brojna pisma, pozivi i zahvale iz svih predjela Hrvatske. Mnoge akcije krenule su i provode se diljem Hrvatske potaknute ovim projektom.

Nekoliko je diplomantica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabralo diplomski rad na temu seoskih vrtova potaknute ovim projektom. Projekt istraživanja i obnove tradicijskih, seoskih odnosno ruralnih vrtova Turističke zajednice grada Donja Stubica je bio poticaj za uključivanje studija ruralnih vrtova 2005. godine u program Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

I tako je 1999. godine Marija Krušelj, autorica i voditeljica projekta "Zagorski obiteljski tradicijski vrt" i predsjednica Turističke zajednice grada Donja Stubica na tradicionalnoj Završnoj svečanosti dodjele nagrada najuspješnijima u projektu početkom mjeseca rujna proglasila 2000. godinu GODINU PRERUNIKA.

Na Završnu svečanost projekta pozivani su i stručnjaci pejzažnog oblikovanja, etnolozi i drugi predstavnici institucija vezanih uz tangiranu temu.

Već 1999. godine, ponovo zahvaljujući Večernjem listu ali i Hrvatskoj televiziji nastao je do tada najveći interes za jedan cvijet u Hrvatskoj. Spomenuti mediji prenjeli su inicijativu Turističke zajednice grada Donja Stubica i simboličnu sadnju perunika na kraju Završne svečanosti 1999. godine u organizaciji voditeljice projekta.

Među brojnim uzvanicima perunike su posadili i: gospođa Božice Brkan, urednica priloga "Vrt" Večernjeg lista, Dragutin Kiš, pejzažni arhitekt, gospođa Ana Mlinar, profesorica etnologije, Ministarstvo kulture RH i predstavnica emisije Prvog programa Hrvatskog radija "Slušaj kako zemlja diše", čija je urednica gospođa Lidija Komes također dala svoj doprinos informaciji i ukazivanju na značaj ovog projekta.

I već 1999. godine započeo je pokret za peruniku u Hrvatskoj. Pojedinci, institucije, strukovne ustanove, škole,... zasuli su pozivima Turističku zajednicu grada Donja Stubica.

U međuvremenu Marija Krušelj pomno je pripremala zasnivanje VRTA PERUNIKA u Donjoj Stubici.

Najveći problem je bio odgovarajuće zemljište. Od niza pokušaja najviše sreće je bilo s obitelji Stjepana Majseca, koji je urušeni i zapušteni mlin svojih predaka obnovio i stavio u funkciju. Šikarom obraslu zemlju u Sunčanoj dolini okruženoj potocima pretvorio u krajolik iz bajke. Obnovio rodnu tradicijsku kuću, mlinski potok i sve to na sjevernim obroncima Parka prirode Medvjednica. Ljepši okvir za sliku vrta perunika nije bilo moguće poželjeti.Vrta posvećenog ovom čudesnom tradicijskom cvijetu iz vrtova naših baka.

Večernji list je opet odigrao značajnu ulogu. Objavio je zasnivanje Vrta perunika u Donjoj Stubici i poziv za doniranje rizoma.

Pošta u Donjoj Stubici bila je zasuta paketićima s rizomima perunika iz svih krajeva Hrvatske. Stizali su poštom, ali su ih donosili i pojedinci i sadili svojom rukom.

Već prve godine stiglo je cca 2000 rizoma. Prvi rizomi stigli su iz Preseke. Donjeli su ih Božica i Ivica Bolant.

Stručna pomoć i stručna voditeljica pri zasnivanju Vrta perunika bila je dr.sc. Ljerka Regula, koja je Vrtu perunika dala ime Hrvatski vrt perunika obzirom da je njegov najveći dio bio posađen rizomima pristiglim iz vrtova diljem Hrvatske.

Rizom hrvatske perunike - Iris croatica donjela je i posadila na jednom od staništa ovog hrvatskog endema. Na prostoru u obliku Hrvatske. I prvi prostor određen za kolekcionare poznatih vrsta perunike pripao je upravo dr. sc. Ljerki Regula. Kuma Hrvatskog vrta perunika je gospođa Lerka Njerš, akademska slikarica i keramičarka.

Od 2005. godine Turistička zajednica grada Donja Stubica surađuje s doc. dr. sc. Boženom Mitić i Prirodoslovno - matematički fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Doc. dr. sc. Božena Mitić je najviše napravila na istraživanju endema perunika u Hrvatskoj. I već su svi do sada istraženi endemi posađeni u Hrvatskom vrtu perunika.

Mnogobrojni snimci perunika prikazani na elektroničkim medijima, izložbama, tiskanim medijima uz brojne nastale akcije i inicijative vezane uz peruniku diljem Hrvatske, snimljeni su u Hrvatskom vrtu perunika.

Iako ove godine vremenske prilike nisu sklone perunici u Hrvatskom vrtu perunika i ove ćemo godine uživati u Svečanosti perunike u Donjoj Stubici.

O ciljevima i planovima Hrvatskog vrta perunika do novog teksta i slika. Do tada uživajte u postojećim.

Turistička zajednica grada Donja Stubica